Sabtu, 13 Mei 2017

Maneira Kria Baze de Dadus Utiliza Microsoft Access 2010


Hy kolega sira di'ak ka lae???...ha'u espera katak imi iha kondisaun ne'ebe saudavel no iha sistuasaun ne'ebe favoravel.

Hau BORZHES...Iha biban ida ne'e hau hakarak fahe esperiensia oitoan kona ba oinsa atu kria baze de dadus (Database) utiliza Microsoft Access 2010, ho maneira ida ne'e ladun difisil.

Saida mak baze de Dadus (Database) ?
Baze de dadus (Database) hanesan kriasaun dadus ida hodi prosesa dadus tuir sistematiku ne'ebe iha,  baze de Dadus (Database) iha karakteristika atu update ka hamoos tuir nia nesesidade rasik. Benefisiu husi  baze de Dadus (Database) barak tebes kolega sira. Hau fiar katak ho maneira ida ne'e bele ajuda kolega sira hodi kria  baze de Dadus (Database) rasik.

Atu kria  baze de Dadus (Database) presiza hatene estrutura sira hanesan tuir mai ne'e :
  • Tabela (Table)
  • Query
  • Formulario (Form)
  • Relatoriu (Report)
  • Relasaun (Relation)
  • no sira seluk tan
Iha materia ida ne'e rasik hau sei halo tabela estudante, hanesan ezemplu tuir mai :
  1. Etapa dahuluk, loke Microsoft Access 2010, nia aprezentasaun sei mosu hanesan imajen tuir mai ne'e :

    2. Depois ba iha "file name" no fo hanaran tuir tabela ne'ebe mak ita atu halo hanesan imajem tuir mai ne'e :

    3. Tuir mai klik iha "Create", aprezentasaun sei hanesan tuir mai :

    4. Depois ida ne'e, agora ita muda tabela sai hanesan "Desing view", lori kursor ba klik iha sub-menu View no hili Desing view, hanesan imajen ida okos ne'e :

    5. Karik klik tiha ona Desing View sei mosu figura ida hodi muda/rai naran tabela tuir dadus ne'ebe mak ita atu kria. iha ne'e hau hanaran "Departementu_CS" iha imajem ida okos ne'e :
   
   6. ita rai tiha ona tabela, ita sei prenxe field iha tabela ne'e rasik, iha tabela refere iha estrutura sira hanesan ; Field name, Data Type, no Description.

7. Tuir mai prienxe Field Name, Data Type no Description hanesan tuir mai ne'e :
    Iha Description labele prienxe tamba nia so aprezenta hanesan esplikasaun ida.

8. Agora ita atu priense tabela ida ne'e, maibe antes ida ne'e ita sei ba sub-menu View no hili no klik  Data Sheet Wiew. no sei mosu instrusaun hanesan "yes" ho "no" hili "yes deit brow...!!! aprezentasaun hanesan tuir mai ne'e :

9. Sei aprezenta hanesan imajem ida okos ne'e :

10. Prienxe tabela ne'e hanesan tabela baibain

karik kolega sira iha preokupasaun bele komen iha okos obrigado.

Sistema Operasaun Android

Sistema Operasaun Android

Android mak móvel operasaun sistema ida ne ' ebé dezenvolve hosi Google, bazeia ba Linux kernel no dezeña prinsipalmente ba touchscreen devices móvel hanesan smartphones no galaxy. Eletrónikus uzuáriu android nian prinsipalmente bazeia ba manipulasaun direta, ne ' ebé uza mos fuan sira-ne'ebé vagamente koresponde ba beinmundu asaun, hanesan swiping, tapping no pinching, ba buat ruma atu kontrola on-screen objetu, hamutuk ho keyboard virtual ida ba testu input. Aleinde touchscreen devices, Google tan dezenvolve tiha ona Android TV ba televizaun ne'e, Auto Android ba karreta no Android ida Taka ba wrist watches, ida-idak ho eletrónikus uzuáriu espesializada ida. Variants Android uza mós kona-ba notebooks, game consoles, cctv dijitál maior parte, no seluk eletrónika.

Android iha baze instalasaun boot liu hotu-hotu operasaun sistema (OS) kualkér. Android sai di'ak liu
ne ' ebé fa'an OS kona-ba galaxy, hahú husi tinan 2013, no kona-ba smartphones mak domina husi kualkér metric. Ne ' ebé Android, Inc., ne ' ebé Google sosa iha tinan 2005, hahú dezenvolve Android mak unveiled iha tinan 2007, hamutuk ho hahú Loke Handset Aliansa nian konsórsiu hardware, software, no oras empreza determina atu avansa ba oin padraun sira ne ' ebé nakloke ba devices móvel. Iha fulan-Jullu tinan 2013, loja Google sira Halo ona tokon ida Android kandidatura (“apps”) publika – inklui barak “negósiu terseira klase apps” ne ' ebé rival plataforma móvel kompetisaun entre – no liu billaun 50 kandidatura relatoriu. Ida fulan Abril – Maiu 2013 levantamentu kona-ba aplikasaun móvel developers hetan 71% developers ne ' ebé kria ona rekerimentu ba Android, no levantamentu tinan 2015 nian ida ne ' ebé hetan katak 40% hosi totál developers profisionál haree Android hanesan sira-nia prioridade alvu plataforma, ne'ebé mak bele halo komparasaun ba iOS Apple nian konaba 37% ho plataforma rua ne'e aas liu dook ema seluk. Iha fulan Setembru tinan 2015, Android iha billaun 1.4 devices ativu fulan-fulan. hanesan hun ba mai husi komunidade tanba projetu sira, ne ' ebé halo aktualizasaun ba devices boot, aumenta karakterístika foun ba uzuáriu sira ne ' ebé avansadu ka halo Android devices ne ' ebé orijinalmente shipped ho sistema operasaun sira seluk. Susesu Android halo idaneʼe ida alvu ba litigasaun patent (no direitu autór) hanesan parte husi, neʼebé ema bolu nuʼudar “smartphone funu” entre empreza teknolojia .

  1. Istoria Android

Android, Inc. ne'e harii iha Palo Alto, California iha fulan-Outubru tinan 2003 husi Andy Rubin (fundadór kooperasaun kona-ba Perigu), Rich Miner (fundadór ko-Wildfire Komunikasaun, Inc.), Nick Sears (dala ida VP iha T-Móvel), no Chris White (xefia konsepsaun no eletrónikus dezenvolvimentu iha WebTV) atu dezenvolve, iha Rubin sira-nia liafuan, “smarter móvel devices ne'ebé mak hatene liu kona-ba ninia proprietáriu nianfatin no preferénsia”. Intensaun sedu ba empreza sira atu dezenvolve sistema operasaun avansada ida ba cctv dijitál maior parte. Maibé, kuandu hatene katak merkadu devices ne ' ebé mak la sufisiente, empreza diverted esforsu kona-ba realizasaun smartphone operasaun sistema ida ne ' ebé sei rival Symbian no Microsoft Kona Móvel.

Maski accomplishments kotuk fundadór no funsionáriu sira ne ' ebé sedu, Android Inc. hala'o subasubar deʼit, fó sai de'it ne ' ebé nia servisu kona-ba instalasaun sira ba uzu ba telefoni. Tinan ne ' ebé hanesan, Rubin halai sai husi osan. Steve Perlman, belun besik ho Rubin, lori ba nia $10,000 iha osan iha pakote ida, no lakohi ai-riin Hotu ne ' ebé klaru iha empreza. Iha fulan-Jullu tinan 2005, Google hetan Android Inc. ba 50 tokon $, funsionáriu xave ninian, ne ' ebé inklui Rubin, Miner no Mutin, hela iha kompañia depois sosa. Barak la hatene neʼe kona-ba Android Inc. iha tempu, maibé barak asume katak Google halo planu atu tama iha merkadu telemóvel, ho movimentu ida ne'e. Iha Google, ekipa ne ' ebé lidera husi Rubin dezenvolve pesoal móvel plataforma powered husi Linux kernel. Google marketed plataforma handset na'in no karreira kona-ba promesa fó sistema ida ne ' ebé fleksivel, upgradeable. Google ona bá oin-oin kona-ba parseiru komponente no software hardware no signaled ba karreira ne'e nakloke ba oin-oin kooperasaun kona-ba sira-nia parte.

Espekulasaun kona-ba intensaun Google nian ne ' ebé atu tama iha merkadu komunikasaun móvel sira kontinua halo liu hosi fulan-Dezembru tinan-2006. Codenamed prototype uluk “Tama” iha resemblance ida ne ' ebé besik liu ba telefone BlackBerry ida, ho la touchscreen, no ida keyboard fíziku, QWERTY, maibé ne'e depois fila fali engineered atu apoia touchscreen ida, atu bele kompete ho devices announced seluk hanesan 2006 LG Prada no 2007 Apple iPhone. Iha fulan Setembru tinan 2007, InformationWeek kobre ida Evalueserve estudu relatoriu Google ona aprezenta kandidatura patent oin-oin iha área telephony móvel Clear All .
Eric Schmidt, Andy Rubin no Barra Hugo ne ' ebé iha tinan 2012 konferénsia imprensa ida hodi fó sai Google nian Nexus 7 ai-kabelak

Iha loron 5, fulan Novembru tinan 2007, mak Loke Handset Aliansa, konsórsiu empreza teknolojia ne ' ebé inklui Google, pesoal manufacturers hanesan HTC, Sony no Tablet, karreira wireless hanesan Sprint Nextel no TMóvel, no na'in chipset hanesan Qualcomm no Texas Instrumentu, unveiled rasik, ho objetivu ida atu dezenvolve padraun sira ne ' ebé nakloke ba devices móvel. Loron neʼe, Android mak unveiled hanesan ninia dahuluk, plataforma pesoal móvel ida ne ' ebé harii iha Linux
kernel. Smartphone komersialmente dahuluk ne ' ebésuli Android ne'e Mehi HTC, fó sai iha loron 22 fulanOutubru tinan 2008 Dezde 2008, Android haree ona aktualizasaun lubuk ida ne ' ebé iha incrementally diak liu tan sistema operasaun, aumenta karakterístika foun no estaka rasik bugs iha imprensa ne ' ebé uluk. Imprensa ida-idak ne ' ebé boot ida naran tuir orden alfabétika ida dessert ka trata sugary; porezemplu, versaun 1.5 “Cupcake” tuir kedas ho 1.6 “Donut”. Iha tinan 2010, Google lansa tiha ona ninia Nexus oin-oin devices – liña smartphones no galaxy ne ' ebé suli ba sistema operasaun Android, no harii hosi parseiru manufatura. HTC servisu hamutuk ho Google atu husik livre ba dahuluk Nexus smartphone, Nexus Ida.

Google ona tanba informa ba oin-oin ho devices foun sira, hanesan telefone Nexus 5 ne ' ebé (halo husi LG) no ba Nexus 7 ai-kabelak (halo husi Asus). Google releases selular Nexus no galaxy atu atua hanesan sira liuhusi emblema: Android devices, hodi hatudu Android nia ikus software no hardware karakterístika. Husi tinan 2013 to'o tinan 2015, Google oferese devices Edisaun Halimar
Google oin-oin kona-ba Google sira Halo. Maske la lori Google Nexus ne ' ebé branding, sira-neʼe mak selular Android Google-liu, no mós katak, galaxy halai versaun ikus ba Android, livre husi retifika manufacturer ka karreira.

Tinan 2010 to'o tinan 2013, Hugo Barra serbí nu'udar porta produtu, reprezenta Android iha konferénsia imprensa no Google I/O, Google nian foka developer konferénsia anuál. Barra nian produtu envolvimentu inklui ekosistema Android tomak kona-ba instalasaun no hardware, ne ' ebé inklui Honeycomb, Sandwich Ice Cream, Jelly Bean KitKat lansa sistema operasaun, smartphones
Nexus 4 no Nexus 5, galaxy Nexus 7 no Nexus 10 no produtu seluk ne ' ebé relasiona ho hanesan Agora Google no Google Lian Peskiza, Google nia diskursu rekoñesimentu produtu ne ' ebé natoon atu Siri Apple nian. Iha tinan 2013, Barra husik hela ekipa Android ba smartphone Xina kria Xiaomi. Tinan ida ne'e, Larry Page fó sai iha postu blog katak Andy Rubin nia muda husi divizaun Android ba foti kona-ba projetu sira ne ' ebé foun iha Google. Nia mak troka husi Sundar Pichai ne ' ebé sai xefe Android no Chrome OS foun, no, liu tiha, Hiroshi Lockheimer kuandu Pichai CEO Google .

Iha tinan 2014, Google lansa Android Ida, liña smartphones ne ' ebé prinsipalmente tarjetu ba kliente sira iha mundu hela dezenvolvimentu nia laran. Iha fulan-Maiu tinan 2015, Google anunsia Brillo Projetu ne ' ebé hanesan versaun Android ne ' ebé uza ninia nivel ki'ik (exklui eletrónikus uzuáriu), tesi tun ida destina ba “Internet kona-ba buat Neʼebé" (IoT) sistema ligasaun metin.
Universidade Cambridge peskiza iha tinan 2015, ne ' ebé konklui katak kuaze 90% hosi Android laiha telefone tiha ona iha uzu hatene ona maibé seguransa unpatched vulnerabilidade tanba la aktualizasaun sira no apoiu. Iha tinan ida, (meadus-tinan 2015) ne ' ebé mak hato'o, diʼak liu billaun ida ne ' ebé Android smartphones faʼan tiha ona (barak liu duké durante deʼit billion faʼan iha tinan-2014); no 5.0 Android (ho seguransa di'ak) no tuirmai, fila husi merkadu 5.4% fahe ba over ne ' ebé dadaun ne'e metade, ne'ebe liu ona signifika katak númeru 90% tenke tebes; agora provavelmente selular sira reprezenta menus hosi metade hosi selular Android hotu-hotu. Devices ne ' ebé foin halo aktualizasaun sira seguransa nian; Android 5.0 introdusaun sistema atualizasaun sentralizadu ne ' ebé
di'ak liu ida.

Kamis, 04 Mei 2017

Funsaun Baze de Dadus (Database)

Funsaun Database


Saida mak Baze de dadus (Database)?
Exprisaun/Istilah 'database' ilmuhan  barak maka halo definisaun. maibe tuir ita atu buka no'o hatene saida mak naran database, funsaun database/halibur data, ho'o lian bahasa "kumpulan data", Ezemplu Libru, Nomeru Telefone, Registrasaun Funsionariu Publiku no'o seluk-seluk, Nomos funsaun database definisaun hanesan halibur data ne'ebe teritegrasi no'o halo tuir data ne'ebe mak halo ona manipulasaun, hodi nune'e bele foti no'o buka bele hetan lalais data ne'ebe ita persiza iha area office nian.

Database iha mos nia  istruktura mak hanesan tuir mai ne'e :

-Tabela

Tabela funsaun hanesan database ne'ebe halo klasifikasaun tuir regulamentu data nian nomos rai/save iha tabela database tuir orario data nian. Nomos definisaun seluk hateten, halibur data liu husi tabela. Tabela ne'e funsaun hanesan  (Entitas), "kolom & Baris". iha mundu ne'e tuir teoria ne'ebe husi ema ilmuhan sira nia hateten katak, "kolom disebut Feild & Baris disebut Record".


-Constraint

Constraint nia funsaun hanesan fo'o licensa mai ita para atu kontrola intgretasaun data nomos atu hare data ne'ebe rai/save ona iha database. Iha definisaun seluk hateten constraint funsaun hanesan regulamentu "batasan" hodi halo definisaun ba'a valor/data ne'ebe rai ona iha database, liuhusi operasaun INSERT, UPDATE, no DELETE


-Primary Key

primary key nia funsaun hanesan regulamentu ida ne'ebe mak  iha ona, hatudu katak "baris" data ne'ebe iha ona tabela nia laran tenki "Unik"/uniku atu nune'e labele hanesan ho'o  "baris" seluk. primary key nia funsaun mos hodi halo "perbedaan" entre "kolom" .


-Foreign Key

Foreign key nia funsaun hanesan hodi halo definisaun ba'a "kolom" ne'ebe iha tabela laran tuir valor ne'ebe iha ona nomos sei sasin tan ba'a tabela neluk. definisaun seluk foreign key funsaun hodi foti valor iha tabela  seluk  nomos tenki foti liu husi"kolom" ne'ebe sai hanesan primary key / unique, karik ita foti valor mak liu husi foreign key, ne'e hatudu katak server database sei la simu.

Rabu, 05 April 2017

Turtorial atu hacker ema seluk nia password facebook "FB"

Hy sobat blogger diak ka lae, hau espera katak ita hotu diak ! brow/braw  iha tutorial ne’e hau hakarak kaben boot oituan kona ba’a trik ou truk  Hacker Password Facebook “FB”! 
bele ka lae ehhh...admin senti labele maibe admin fiar katak brow/ braw sira bele,  se’e karik imi halo no inplementa tuir trik  hacker facebook “FB” nebe admin haklean ba’a imi ! yoiiii 1,2,3 ita hahu...




Premeiru ita koalia kona ba’a “FB” Facebook alias Jejaring Sosial, Se’e mak lahatene ! Labarik, Joven, Janda, Katuas & Ferik, inkluiza hotu iha jejaring sosial “FB”! maibe so hatene uza deit ! atu halo buat seluk ita la hatene, hanesan nakukun falun hela ita nia matan.

Ok ita hakat ba’a praktek hacker password “FB”, kolega hahu aktivu uluk redi jaringan  tuir fali mai kolega hakat ba’a klik iha menu Browser, hanesan Mozillla Firefox, Google Grome, Internet Explore, maibe atensaun didiak brow/braw  iha turorial ne’e admin uza browser Google Grome hodi hacker kolega diak sira nia FB, tamba sira online la senti baruk diakliu hacker tia deit hehehe...? Ok brow/braw diakliu  uza browser Google Grome hodi halo tuir tutorial ne’e tamba ho razaun katak iha tutorial ne’e admin uza google grome, ne’e hanesan sugestaun deit, komformi brow/braw sira, browser seluk mos bele maibe menu mak diferensia.



Klik browser Google Grome, depois hakat ba’a  iha tante google ketik “FB”, wainhira menu ou background facebook mosu ona iha layar dikstop pc/komputador, funsaun katak atu Login ita tenki prepara ita nia E-mail ho Password prense ba’a qudradu “FB” hanesan bahasa Makadiki karik ketik E-mail & kata Sandi! hehehe... Atensaun didiak brow/braw, se karik ita hakarak hatene kolega sira nia Password “FB” ketik uluk ita nia E-mail iha kotak E-mail hanesan image nebe iha okos ! 

Segundu kolega ketik ona E-mail iha passu tuir fali mai haruka ita prense Password Facebook “FB”, iha quadradu password, lalika prense ida ! ok,,,,klik husi liman los/klik kanan iha kotak sandi, hanesan imagen ne’ebe okos ! Ok tuir fali wainhira ita klik kanan depois klik iha menu “Inpect Element” hanesan image ne’ebe iha okos ! 


Tuir fali mai wainhira ita klik iha menu “Inpect Element” ita hakat ona ba’a iha Script/koding password facebook “FB”,  ne’e funsaun katak ita hahu setting/halo renovasi ba’a script password facebook hodi ita bele hacker password “FB” ema seluk nian ! hanesan image nebe iha okos ...

agora ita tama tia ona iha Script Password FB oinsa mak ita atu renovasi Script/koding, ok brow/braw atensaun didiak, hare no buka  Script “Password” hetan ona ok, troka fali Script “Password” sai fali “Text” depois tekan tombol Enter, liu tia ida ne’e taka tia menu script iha tanda X  hanesan image iha okos ...

Tuir fali saida mak akontece iha kotak Sandi/password “FB”, brow/braw koko ketik tok katak sandi iha kotak facebook hodi hare rezultadu, sandi nebe ita prense sai bentuk teks ita bele hare no bele Le’e ! hehehehe hanesan image nebe iha okos ....!! afinal PW facebook :hauhadomi


OK ne’e mak tri/truk hacker Password Facebook, brow/braw bele koko rasik ba’a tuir tutorial ne’ebe ofrece ne’e, hodi nune’e  bele hatene hacker password “FB”, nomos bele koko iha browser seluk mos bele naran katak brow/braw komprende setting menu browser no hatene setting script/koding.
Ok hau kaben boot to ba’a iha ne’e deit agora hau fo tempu fali ba’a kolega sira atu aprende, karik hatene ona tutorial ne’e keta halua hato obrigada mai hau....keta naran estraga ema seluk nia password “FB” ehhh......hehehe salam Timor-Leste 

Definisaun Sistema Operasaun (OS) 32-Bit & 64-Bit.

Hy belun sira diak ka'a lae???, espera katak ita hotu nia kondisaun saudavel, iha ne'e hau share materia kona ba'a definisaun Sistema Operasaun (OS) 32-Bit & 64-Bit.
Dala barak ita sempre rona katak iha sistema operasaun komputador  fahe ba’a iha parte rua (2) no ita bele hatene ona katak ha sistema operasaun komputador, (OS) 32-Bit & 64-Bit maibe ita sedauk hatene lolos nia definisaun, Los ka lae kolega sira ? 

Ita iha komputador ou Note Book ita tenki hatene tuir Spack komputador uza sistema operasaun32-Bit ou 64-Bit . Simak informasaun tuir mai ne’e !

Komputador atu instal sistema 64-Bit funsaun ba komputador ne'ebe maka kapasitasaun Memori (RAM) tenki bo'ot 4 GB RAM tamba sistema operasaun 64-Bit iha efiseinte ne'ebe ass liu sistema operasaun 32-Bit. OS 64-Bit  prosecu e kontrola software lalais liu no sistema operasaun komputador lao fleksivel.

Software 64-Bit bele lao iha sistema operasaun 32-Bit, no sistema operasaun 32-Bit ne'ebe isntalasaun iha sistema operasaun 64-Bit se'e lao ho prosecu ne'ebe tarde, sistema operasaun 32-Bit labele halo istalasaun iha sistema operasaun 64-Bit, tamba razaun sostware 64-Bit ne'ebe halo tuir spack Ram Memori ho kapasitasaun ne'ebe ass liu.

Oinsa atu hatene tuir ita nia sistema operasaun komputador uza sistema operasaun komputador 32-bit ou 64-Bit, halo tuir hanesan ezemplu imagen ne'ebe iha okos.




Esplikasaun to'o iha ne'e deit, hau fiar katak kolega sira bele komprende Definisaun Sistema Operasaun OS 64-Bit & 32-Bit, atu share tutorial refere ne'e keta halua tau fontes ba'a nain tutorial ne'e.
Ho hau nia komprimenta badak kona ba konesementu naton ne'ebe mak share iha blog ida ne'e, espera katak ho konesementu ida ne'e bele ajuda kolega sira ne'ebe mak persiza.
maka ne'e deit ho ita hotu nia atensaun la haluha hato'o Obrigado wain.

Historia Komputador

Definisaun Komputador

Komputador hanesan sistema elektronika nebe maka ho modifikasaun komponente oin-oin hodi fo suporta no kolaborasaun hamutuk ba sistema komputador.
Ba jerasaun agora komputador hanesan buat ida nebe maka milagri atu nune presiza hatene ba sese deit tamba komputador iha relasaun nebe maka forte ho teknologia iha mundu.

Hanesan ita hatene konaba komponente elektronika agora la usa sistema analog hanesan uluk maibe agora elektronika kunhesidu liu ho sistema digital nebe maka iha funsaun no filtur iha mudansa boot no modernu.

Liu husi mudansa teknologia nebe maka modernu atu nune ita tenki utiliza ho dinamiika liu husi prosesu desenvolvimento.
Komputador iha mos vantazen no objetivu fo motivasaun ba ema hodi bele responde servisu ho lais no fasil e mos servisu nebe maka ita presiza halo ita tenki halao duni ho sistema komputador liu husi remot kontrolu.
Definisaun Sistema Operasaun 
Sistema Operasaun iha knar nebe importante tebes iha sistema komputador. kuandu laiha sistema Operasaun defisil atu halo aplikasaun ba komunikasaun ho komponente Hardware komputador.

Sistema operasaun Komputador hanesan komponente aplikasaun software nebe maka iha funsaun atu halao kontrolu no manajementu ba komponente Hardware nomos operasaun-operasaun sistema basiku.

Bele mos atu halao programa software aplikasaun hanesan programa-programa base de dadus atu nune fasil ba aktividade ema idak-idak nian servisu. Sistema Operasaun iha lian ingles hanesan Operating System, nomos bai-bain kunhesidu ho OS.
Funsaun Importante Sistema Operasaun 
1. Desemvolve rekursu ba kontrolu komponente sistema aplikasaun/komponente programa aplikasaun.
2. Prepara konfigurasaun ba programa aplikasaun hodi fo suporta ba komponente Hardware sai konsisten no estabilidade.
3. Halao prosesu base de dadus dokumentus, horario, no observa prosesu programasaun nebe maka lao hela.
4. Halao kontrolu base de dadus tuir dadus nebe maka tama no sai.
Fasilidade Sistema Operasaun
- Halo Programa Sistema Operasaun no prepara fasilidade oin-oin atu nune Usuariou bele utiliza.
- Ezekusaun Programa: Sistema operasaun halao instruksaun ba memoria ultima, komponente input/output (I/O).
- Identifika ba identidade file e mos manajementu fasilidade dokumentus.
- Asesu ba komponente I/O: Sistema operasaun halo atendementu ba instruksaun I/O.
- Sinyal kontrolu ba nesesidade operasaun.
- Sistema kompatibilidade ba plataforma PC.
Historia Komputador
Komputador Gerasaun Permeiru
Iha tinan 1941, Konrad Zuse, hanesan ema Engineriu Alemanha desenvolve komputador, Z3, hodi halo desainhu aviaun semo no kontrolu nuklear iha tinan 1943, parte Inggris hetan ona solusaun atu resolve komputador ho kodiku sigredo nebe ho naran Colossus hodi resolve kodigu sigredu nebe maka usa iha Alemanha.

permeira komesa halo Colossus la halo influensa nebe maka desenvolve industria komputador ho razaun tuir mai ne.
Permeiru, colossus laos hanesan komputador multi funsaun (general-purpose computer), maibe desainhu deit ba kodigu sigredu. Segundu, mantein mekaniku nebe maka fo siguransa too revolusaun funu mundial.

Howard H. Aiken (1900-1973), henesan ema Engineriu Harvard nebe maka servisu hamutuk ho IBM, konsege produs kalkulator elektroniku ba US Navy. Kalkulator ne ho medida luan kuase hanesan kampo bola ain sorin no iha mos medida fiu naruk total 500 mil.

The Harvd-IBM Automatic Sequence Controlled Calculator, ou Mark I, hanesan komputador elektroniku. nia usa sinal elektromagnetiku nebe maka atu halo mudansa ba komponente mekaniku ne rasik. makina ne rasik hanesan halao operasaunmuintu limitado (nia presiza 3-5 detik kada halo kontasen) no la fleksibel (pasu kalkulasaun ne rasik labele modifika). Kalkulator ne rasik mos sempre halo kontasen aritmatika base no iha kompatibilidade nebe maka kompleksu.

Desenvolvidu komputador seluk iha tempu agora hanesan Electronic Numerical Integrator and Computer (ENIAC), nebe maka produs husi kolaborasaun entre Governo Amerika Serikat no University of Pennsylvania. inklui husi 18.000 iha vakum, 70.000 resistor, no 5 jutas pontu solder, komputador ne rasik henesan makina nebe maka muintu boot halo konsumsi ho kapasidade 160kW.
Komputador ne modifika husi John Presper Eckert (1919-1995) dn John W. Mauchly (1907-1980), ENIAC hanesan komputador multi funsaun (general purpose computer) nebe maka servisu 1000 maximu diak liu kompara ho Mark I.

Oinsa atu kria ita nia web blog rasik utiliza blogger

Hallo Kolega blogger sira hotu imi diak ka lae ! iha biban ida ne'e ami share koba oinsa kria ita nia blog/web rasik ! kolega sira oin sa'a mak ita bele kria ita nia situs web/blog iha internet !


Tempu agora ita tama ona iha era global tamba ita persiza informasaun ruma ita la persiza ba'a loza buku ou biblioteka ita bele searching iha internet. iha situs Blog free fo'o tempu hela mai ita  atu posting ita nia materia hanesan materia eskola, istoria domin, imagen, nomos istoria moris nian atu nune'e iha tempu ne'ebe persiza ita bele le'e no ema seluk mos bele le'e  waihira tama internet.

Ita koalia  kona ba'a blog/web, ema barak mak hakfodak tamba iha hanoin  atu kria blog maibe ba'a nia an senti todan tebes, ita laiha aporoveta tempu maibe ema husi nasaun indonesia buat sira hanesan ne'e ba'a ema baruk tia ona maibe ita foin mak aprende. laiha buat ida  ita lao neneik naran katak ita buka nafatin meus oinsa bele hatene kria rasik ita nia blog/web.

Ba'a belun sira ne'ebe sedauk iha konhesementu kona ba'a dezain rasik blog/web, imi nia belun hau hatudu dalan atu nune imi mos bele kria situs blog/web imi nian rasik iha internet, ida ne'e sai hanesan pagina  nebe'e ita nian rasik hodi rai ita nia data iha internet, atu kria blog la persiza ita tenki eskola iha area IT mak bele, blog free ba'a ema hotu naran katak ita lao tuir  blog ninia struktura ita mos bele kria  blog/web rasik. ok mai ita aprende hamutuk kona ba'a tutorial blogger.

Ita hahu premeiru ita hahu halo regista uluk ita nia (Email Google), wainhira  hotu tia ida ne'e mak ita foin bele hakat ba'a regista Email Blog, wainhira ita atu regista email google ita tenki tama ba'a iha situs gmail, belun baruk ulun moras diakliu klik iha ne'e Gmail, wainhira situs gmail tampil hanesan ezemplu nebe'e iha okos entaun belun hahu klik SING UP...hanesan imagen nebe'e iha okos !
Iha segundu parte wainhira belun klik iha Sing up,  ita se'e hakat ba'a pagina nebe'e tuir mai ita hahu regista, wainhira belun atu regista E-mail tenki tau naran belun nian rasik nomos password tenki naran nebe'e uniku no operator fo'o oportunidade mai  ita atu prense formulariu password minimal 8/walu deit labele liu husi ida ne'e, ne'e duni  tenki  prense ho'o didiak hanesan ezemplu nebe'e iha okos.
Iha treceira parte wainhira belun regista los ona, ita se'e hakat  ba'a pagina nebe'e tuir mai ne'e, edit photo prpfile blog hanesan ezemplu nebe'e iha okos, edit hotu depois klik iha menu   Membuat Blog Baru, hanesan imagen nebe'e iha okos...
Wainhira belun nia  foto  profile belun klik edit photo profile hafoin hakat ba'a pagina tuir mai klik iha CHANGE PROFILE PHOTO, wainhira foto upload tama ona belun  fila fali ba'a  ba'a klik Membuat blog baru,  hanesan imagen nebe'e iha leten !

Iha parte tuir mai ne'e wainhira ita  klik iha membuat blog baru hafoin  belun  se'e hakat  ba'a iha pagina ida ne'ebe belun bele hare ita profile blog, ita hare tok imagen  profile blog iha ona ka lae ! hanesan imagen nebe'e iha okos, liu tia ida ne'e belun klik iha NEW BLOG, hanesan ezemplu nebe'e iha okos !
Wainhira belun  klik NEW BLOG, depois  belun se'e hakat ba'a iha pagina ne'e belun hahu prense email blog ho'o "judul blog", wainhira atu prense email blog tau tuir  naran nebe iha relasaun ho materia ne'ebe mak ita posting, maibe tenki dekor, nomos ba'a titlu blog tenki hakerek  naran nebe'e  hanesan relasaun mos ho materia atu nune'e mesin Google bele searching hetan lalais belun nia blog, ok atu prense email blog hare ezemplu nebe'e iha okos, prense ramata belun  klik iha CREATE BLOG....hanesan imagen nebe'e iha okos !

Iha parte ida ne'e hatudu katak belun  prense los ona ita  hakat ba'a iha pagina ida ikus ne'e belun hahu klik MULAI POSTING, hanesan ezemplu ne'ebe iha okos, belun tenki prepara uluk belun nia materia ou istoria atu nune'e postingan kedas !
Iha tuir mai ne'e belun hahu postingan materia ou istoria belun nia blog, iha pagina ida ne'e wainhira atu postingan materia copy paste deit materia ne'ebe iha belun  nia pc/komputador nomos atu hatama imagen/gambar mai pagina ida ne'e belun  klik iha INSERT IMAGEhanesan ezemplu ne'ebe iha okos materia ho'o imagen hatama remata belun  klik iha PUBLIKASI, hanesan ezemplu nebe'e okos !
Iha parte ida  ne'e belun  klik iha menu lihat blog saida mak akontese ooowww kolen la'a saugati blog ne'ebe belun  kria tampil hanesan imagen nebe'e iha okos furak ka lae ! maske ita eskola sedauk hotu maibe ita nia alamat blog/web  ita nian rasik iha tia ona hein aban bain2 eskola hotu hetan servicu ita sosa deit "nama domain" deit  ita lakolen ona atu regista tamba ita nia email blog  iha  ona !

Ok admin esplikas  to'o ba'a iha ne'e deit, hau fo'o tempu fali ba'a belun  sira atu kontinua,,,, hau fiar katak belun sira mos bele halo hanesan hau halo ne'e karik iha defilkuldade  kona ba'a tutorial ida ne'e bele hato iha link komentariu....Obrigadaaa
Kolega sira  hakarak instal hau nia aplikasi halaman web blog versi android, iha imi nia HP bele download iha ne'e ! Link Download Tutorial komputador Link Download Tutorial komputador

Hau espera katak ho turtorial ida ne'e bele ajuda kolega sira kona ba oinsa atu kria ita nia web rasik....

Maneira kria CCTV uza Telemovel Android koneksaun ho PC/Laptop

CCTV (Closed Circuit Television) Hanesan Kamera ida ne'ebe subar iha fatin hotu-hotu (Ex. Iha Lojas, Hotel, no Office Iha Institusaun Governu nian) nia funsaun atu halo gravasaun ba ema se mak : Na'ok-teen no Ema Aat sira ne'ebe hakarak Estraga no Naok sasan iha Fatin ne'ebe mak sira atu ba.
CCTV mos funsiona atu fo seguranca ho evidensias nebe mak forsa, tanba iha gravasaun ne'ebe mak momos liu husi video. CCTV mos iha Kamera ne'ebe subar iha fatin ne'ebe sensitivu hanesan : Parede Portaun nst... Maibe nia iha mos DVR (Digital Video Recorder) ne'ebe grava ba Akontecimentos saida deit mak mosu wainhira hare husi kamera CCTV ne'e rasik.

 Iha tutorial ida nee hau sei lori kolega sira ba aprende oinsa atu kria ou halo ita nia CCTV rasik liu husi Telemovel Android koneksaun ho Laptop.
Liu Husi jaringan (Wi-Fi/local)

1. Download uluk aplikasaun IP Webcam. ita sei ba vizita direitamente iha google Play store, buka (search), hakerek "IP Webcome" iha Play store. karik hetan ona komesa kedas hodi Install/pasang ba Ita boot sira nia Telemovel Android ida ne'ebe mak ita boot sira hakarak atu utiliza ba hanesan Kamera CCTV.
2. Depois Kria ita boot sira nia hotspot wifi ba Telemovel android ida ne'ebe mak atu utiliza ba Kamera CCTV no halo Koneksaun entre laptop/android ba hotspot wifi ida nebe mak ohin ita boot sira kria ona.








3. Loke Apliksaun IP Webcam iha Telemovel Android, no muda ba iha Start server. hare iha imagem kraik ne'e :
4. Tuir mai, hare ba parte layar Telemovel android nia okos, iha ne'eba sei mosu link hanesan IP Address, hakerek link ida nee" Hare aprezentasaun imagem mak hanesan tuir mai ne'e :

5. Loke Browser ne'ebe mak ita boot sira toman hodi uza (ex; Firefox, Chrome no Baidu). depois hakerek nia IP Adress http://192.168.43.1:8080 nee iha Browser nia Navegador, depois hanehan Tombol ENTER. hare iha kraik ne'e :
6. Koko Hare direitamente LIVE STREAMING sai ona iha Browser nebe mak ohin ita boot sira tau nia IP Adress ba. Ita boot sira bele halo Gravasaun direitamente husi Browser ne'e rasik tuir ita boot sira nia hakarak. aprezentasaun mak hanesan tuir mai ne'e:
Agora senti Kontenti ona tanba ita boot sira mos iha ona CCTV rasik iha ita boot sira nia Uma.
Espera katak liu husi tutorial nee bele ajuda ita boot sira.
Karik liafuan balun mak la kompleitu atan oan hau husu 10kulpa.
Se iha Sugestaun ou perguntas ruma bele Commentt iha Okos deit Obrigado wain ba Imi Hotu.


Selasa, 04 April 2017

Konesementu Jeral Komputador

Konesementu Jeral Komputador

Saida mak komputador ?

 

Termo komputador  foti husi lian Latina mak Computare signifika katak konta ka sura no iha lian inglés to compute ka to  reckon.
Definisaun Komputador tuir matenek na'in sira
  1. Livru Komputador Annual (Robert H.Blissmer) : komputador mak instrumentu elektronika ida nebe mak bele halo aktividade oin-oin, hanesan :
  • Hatama dadus
  • Procesa dadus tuir ninia programa
  • Rai instruksaun sira no rai rezultadu husi procesamento dados
     2.  Livru Computer Today (Donald H Sanders) : sistema elektronika atu halo manipulasaun              dadus nebe lais no eficiencia no otomatikamente bele simu no rai dadus, procesa                    no fo rezultado tuir programa ka instruksaun sira nebe iha memoria komputador nia laran.

      3.   Livru Computer Organization (V.C.Hamacher, Z.G.Vranesic, S.G.Zaky) :komputador mak makina kontador elektornika nebe lais, bele simu informasaun digital no bele procesa tuir programa nebe iha komputador laran.
Livru  Introduction To The Computer, The Tool Of Business (William M.Fuori) : komputador mak procesamento dadus ida nebe bele halo kontajen boot no lais, inklui kontajen aritematika no operasaun lojiko.
Husi definisaun sira iha leten ita bele konklusaun katak :
Instrumento elektornika
Bele simu dadus
Bele procesa dadus
Bele fo informasaun
Utilize ka uza programa nebe mak iha memoria komputador laran
Bele rai program no rezultadu procesamento
 
Funsaun Komputador
 
Historia badak komputador
  1. Komputador gerasaun I (1946-1959), ex. IBM – 650
  2. Komputador gerasaun II (1959 – 1964),  ex. IBM – 1620  no IBM – 1401
  3. Komputador gerasaun III (1964 – 1970), ex. IBM – S/370 no UNIVAC 1106
  4. Komputador gerasaun IV (1970 – 1980), ex. IBM – 370
  5. Komputador gerasaun V, ex Komputer Generasi Kelima (1980 – agora)